Početak rada izviđača u Hrvatskoj

 

Skautskog rada nije bilo ni poslije drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji jer je djelovala pionirska organizacija, a ostali oblici djelovanja organizacija za mlade nisu bili dozvoljeni. Ponovni početak izviđačke organizacije je bio u Zagrebu početkom 1950-tih, najprije unutar pionirske organizacije, a potom se izviđačka organizacija izdvojila. Važnu ulogu je odigrao i pisac Danko Oblak negdašnji skaut uz pomoć ostalih predratnih skauta iz Zagreba (njih oko 40 -bivših skauta: Emil Paravina, Kamilo Ferenčak, Mladen Bjažić, Mladen Koritnik, Boris Lešnik, Emil Vukotić, Branko Sučević, Boro Jerbić, ...).

10. 11. 1950. u Splitu je utemeljena prva skupina izviđača.

22. 12. 1950. u Zagrebu je osnovana prva izviđačka skupina osnovne škole u Harambašićevoj ulici - Boris Lešnik.

1951. neovisno jedna o druge, samoinicijativno su organizirane skupine pionira-izviđača diljem Hrvatske.

19. - 27. 5. 1951. organiziran je prvi izviđački tečaj u prostorijama Savjeta Saveza pionira u Zagrebu s dvadeset i četiri sudionika te povodom toga danas slavimo Dan Saveza izviđača Hrvatske. Završni dan je napravljen mini logor na livadama pokraj Pionirskog grada.

16. - 23. 6. 1951. na republičkom tečaju u Pionirskom gradu sudjelovalo je 26 polaznika iz: Zagreba, Rijeke, Pule, Karlovca, Šibenika, Splita, Vinkovaca, Slatine i Bjelovara (iz naše Slavonije su bili: Vlado Pancer (Crnac kod Slatine), Nikola Šijan (Senkovci kod Slatine), Stana Sokačić (Stari Mikanovci kod Vinkovaca), Kaća Ešleger (Vinkovci), Marica Pavičić (Vinkovci) i Vlado Vukobratović (Vinkovci) [52-01]). Nacrtano je više skica za znak nove izviđačke organizacije u Hrvatskoj (Stanko Šepić koji je bio ilustrator "Vjesnika" i stari skaut) od kojih je jedna izabrana. [52-02]

 

znak i pečat SIH-a iz 1950-ih

26. 10. 1951. održan sastanak gdje je konstituirana privremena uprava Saveza izviđača i planinki - u stvari inicijativni odbor za pripremu osnivačke skupštine.

1952. u proljeće je održan osmi tečaj u Osijeku, na kojem su polaznici stjecali samo osnovna znanja za početak rada s izviđačima i to je početak osnivanja izviđača u Osijeku. [52-03]

29. 5. 1952. osniva se Savez izviđača i planinki Hrvatske.

7. 2. 1953. održana je osnivačka skupština Saveza izviđačkih organizacija Jugoslavije - SIOJ

znak i zastava SIOJ-a

znakovi republičkih organizacija izviđača [52-04]

18. 5. 1958. na drugoj redovnoj skupštini u Beogradu SIOJ mijenja ime u Savez izviđača Jugoslavije - SIJ.

Broj članova i jedinica u Hrvatskoj je rastao:

1950. 350 članova u 7 mjesta

1952. 1 100 članova u 16 mjesta

1955. 5 000 članova u 58 mjesta

1958. 12 000 članova u 115 mjesta

1984. 47 222 članova

 

 

Izviđači i planinke u Slavoniji

Početak osnivanja i pokretanja rada s izviđačkom organizacijom u Slavoniji datira još polovicom 1951. godine. Tada su prvi pionirski rukovodioci-omladinci učiteljskih škola pohađali 2. Opći tečaj u Pionirskom gradu kod Zagreba. Nakon tečaja kroz pionirski organizaciju prišlo se osnivanju prvih jedinica pionira-izviđača. Rad tih jedinica bio je nepoznat i uspjesi tog rada nisu došli do nekog većeg izražaja. Prve jedinice pionira-izviđača osnovane su u Osijeku i to pri Pionirskoj organizaciji.

Do većeg proširenja organizacije dolazi nakon održavanja općih tečaja u veljači i ožujku 1952. godine u Osijeku i Slavonskom Brodu. Za održavanje ovih tečaja , zaslužni su omladinski komiteti, koji su najviše radili na pokretanju izviđačke organizacije među mladima u Slavoniji. U tom svom početku izviđačka organizacija počela je okupljati sve veći broj srednjoškolske i radničke omladine i djece u svoje redove. Tako da već na 1. Republičkom logorovanju održanom na Zvečevu sudjeluje veći broj omladine iz Osijeka, Županje, Slavonskog broda, Slavonske Požege i još nekih mjesta Slavonije.

Nakon ovog logorovanja organizacija se još više proširila i organizaciono sredila. Najviše uspjeha imali su izviđači Županje, koji su sljedeće 1953. godine išli samostalno na republičko logorovanje u Gorski Kotar s 30-40 izviđača i planinki. U ostalim mjestima organizacija se teško probijala i možemo reći, da u periodu 1952. - 1953. godine organizacija nije imala neke veće masovnosti. Uzrok tome je pomanjkanje stručnog rukovodstva i vođa, bez kojih rad nije mogao ići naprijed, a što se još uvijek i danas osjeća.

1954. izviđaštvo je uzelo sve više maha. Omladina i djeca su sve više prilazila i zavoljela organizaciju. Ovome su dosta pridonijeli komiteti omladine, društva "Naša djeca" i Savez izviđača Hrvatske preko svojih jedinica na terenu. U to vrijeme održano je nekoliko tečajeva, a najuspjeliji svakako tečaj za vođe patrola održan u Županji tijekom veljače 1954. Uspjeh toga ogleda se u tome, što na logorovanje u srpnju mjesecu odlazi odred iz Osijeka zajedno s izviđačima iz Đakova u Sloveniju, izviđači iz Županje na Zvečevo, a izviđači iz Orahovice u okolicu samog mjesta.

Po završenim logorovanjima organiziran je 5. Tečaj za vođe, na koji je pošlo 9 izviđača i planinki iz Osijeka, Đakova, Nove Gradiške i Slavonske Požege. Vrativši se s tečaja u svoja mjesta, isti su nastavili s osnivanjem novih jedinica-četa-kola u svojim i okolnim mjestima. Tako da danas imamo izviđačke organizacije u Osijeku, Valpovu, Đakovu, Belišću, Županji, Vinkovcima, Borovu, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Slavonskoj Požegi, Novoj Gradiški, Orahovici, Donjim Andrijevcima s preko 1500 članova. Sada su svi napori usmjereni, da se osnuju jedinice izviđača i u mjestima, u kojim još do danas nisu osnovane i gdje još nije početo s radom.

Antun Rački, instruktor

objavljeno u Biltenu IV. Majskog festivala omladine Slavonije u Đakovu 1955.

 

 

Izviđači i planinke u Osijeku

(1952. - 1991.)

1950-e

U travnju 1952. Josip Pichler Jocika je prema odluci Centralnog komiteta omladine Osijek bio zadužen da pokrene rad PIONIRA – IZVIĐAČA po uzoru na zastavnika Jugoslovenske armije iz Zagreba (Boris Lešnik). Do formiranja jače izviđačke organizacije u Osijeku nije došlo, ali su se osnovale dvije patrole tada jedinice pionira-izviđača od omladinaca, a te dvije osnovne jedinice su se udružile u četu "Ivo Marinković".

1. svibnja 1952. je bio prvi bivak (noćenje u šatorima) osječkih izviđača i planinki kod mjesta Voćin.

Ubrzo nakon tog bivka vođa Josip Pichler Jocika odlazi u vojsku, intenzitet rada opada, radi se samo na sastancima u domu i ne održavaju se izleti.

1952. tijekom 22 dana u srpnju održao se Prvi savezni logor na Zvečevu gdje su sudjelovali i izviđači i planinke iz Osijeka (od 202 sudionika iz Zagreba, Rijeke, Splita i iz većih naselja u Slavoniji i Baranji). Tu su izviđači i planinke iz Osijeka, prema riječima sudionika, prvi put susreli "prave" izviđače i stekli prva dragocjena iskustva za rad u izviđačkoj organizaciji.

1952. Prvo logorovanje Saveza izviđača i planinki Hrvatske, Zvečevo (foto J. Puclin)

 

7. 11. 1953. osniva se patrola izviđača "Munja" (vođa patrole Boško Strajnić) u Parku Kulture ispod drveta javora (danas Perivoj kralja Tomislava), koju je inicirao Antun Mladen Štern Grozni (tada aktivist Saveza pionira Osijek-provjeriti) na nagovor dužnosnika Saveza izviđača i planinki Hrvatske. Nedugo zatim se oformila patrola planinki "Plamen" (vođa patrole Marija Pađen Baba (poslije udana Marinković), patrola planinki "Košuta" te još dvije patrole izviđača koje su se nazvale "Vuk" (vođa Rudolf Šić) i "Orao" (vođa Josip Kasumović).

27. 11. 1953. osniva se prvi poslijeratni Odreda izviđača i planinki "Ivo Lola Ribar" u Osijeku zbog velikog broja članova koje je trebalo organizirati. Skupština je održana u zgradi Drvare (ul. K. Branimira 5, Osijek) kojoj je nazočio i Kamilo Ferenčak, tada načelnik Saveza izviđača i planinki Hrvatske. Prvi načelnik odreda bio je Antun Mladen Štern Grozni, a starješina Ivo Šimunović koji je prije bio i skaut u Kraljevini Jugoslaviji. Odredu pomažu i drugi stari skauti poput Antuna Ganzija,.... (Link na pismo A. M. Šterna o tim prvim danima)

Za vrijeme zimskih praznika 1953. / 1954. u Županji su održana dva tečaja (osnovni i za vođe patrola) gdje su sudjelovali izviđači i planinke iz Osijeka, Belog Manastira, Đakova, Orahovice, Županje i Zagreba.

Od 1. 7. do 4. 8. 1954. održava se prvi osječki izviđački logor u Logarskoj Dolini.

1954. fotografija s logorovanja u Logarskoj dolini, Slovenija

 

1955. logor je bio kod mjesta Trenta uz riječicu Stražnjicu (pritok rijeke Soče) u Sloveniji. Logor je održan zajedno s izviđačima iz Đakova i Belog Manastira, ali su imali dva odvojena logorska kruga koje je dijelila riječica Stražnjica.

1955. se održao tečaj u Osijeku za vođe patrola u Šamačkoj ulici.

u proljeće 1956. osniva se prva posada porječana unutar O.I i P. "Ivo Lola Ribar" Osijek, nabavljena su i prva dva čamca.

 

1956. se logoruje u Fužinama, a vođa logora je bio Josip Pichler Jocika.

 

1956. osnivaju se izviđači u Čepinu, tada dio Općine Osijek, a poslije i u sastavu Saveza izviđača općine Osijek.

1957. se logoruje u Velikoj, a odred sudjeluje na 1. smotri Saveza izviđača Jugoslavije na Palama.

1958. zbog nove masovnost osnivaju se novi odredi: "Moša Pijade" i "Boško Buha".

 

1958. Savez izviđačkih organizacija Jugoslavije mijenja ime u Savez izviđača Jugoslavije. Svi republički savezi usklađuju naziv i znak organizacije. Tako i Savez izviđača i planinki Hrvatske mijenja ime u Savez izviđača Hrvatske, a i znak se neznatno modificira.

stari i novi znakovi izviđača u Hrvatskoj

izgled starog i novog pečata

stari i novi znakovi izviđača u Jugoslaviji

stara i nova oznaka za uniformu Saveza izviđača Jugoslavije

1958. se logoruje u Martinšćici kraj grada Rijeke u vojarni jer se na licu mjesta odustalo od logorovanja kraj Urinja zbog snabdijevanja vodom.

1959. se logoruje kod Malog Zvornika.

10. 9. 1959. nakon Prve smotre izviđača pomoraca i porječana 1959., a koji su inicirali Dragomir Šulc (tada starješine O.I. "I. L. Ribar", Zvonko Valenteković -Barba i Josip Seligman -Selac osniva se Odred izviđača porječana "Mate Jerković" Osijek.

prvi, drugi i treći pečat OIP "Mate Jerković" Osijek

1960-e

16. 2. 1960. osniva se Odred izviđača "Bratstvo i jedinstvo" Osijek.

28. 5. 1960. osniva se Općinsko starješinstvo Saveza izviđača Hrvatske za općinu Osijek, poslije nazvano Savez izviđača Općine Osijek, u koji se udružuju sve izviđačke jedinice na području općine, koji je tada bio prvi formirani SIO u Savezu izviđača Jugoslavije.

 

1960. ? Osniva se ekonomat SIO Osijeka.

1960. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logoruju kod Ozlja.

19. 3. 1961. godine osnovan je Odred izviđača „Ignjo Batrnek Mali“ Čepin.

1961. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logoruje u Velikoj.?

1961. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logoruju u Resniku kod Kaštel Starog, na mjestu današnje Zračne luke Split.

22. - 27. 1. 1962. organizira se tečaj za vodnike u Osijeku, a potom se odlazi na 15. tečaj za vođe u Fužinama 2. -20. 8. 1962.

1962. O.I. "Bratstvo i jedinstvo" Osijek logoruju kod Varaždina.

1963. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logoruje u Velikoj.

1963. O.I. "Bratstvo i jedinstvo" Osijek logoruju na Galebovom otoku (STT Kakan).

1963. O.I.P. "Mate Jerković" Osijek logoruju kod Ozlja.

1964. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logor - otok Kakan,

1965. O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek logor - otok Kakan.

1965. Održan je Tabor bratstva i jedinstva u Osijeku - Ankin Dvor, logorovanje u trajanju od 15 dana s oko 250 sudionika iz cijele države, Jugoslavije. Starješina je bio Boško Strajnić, a načelnik Josip Nikolašević.

21.3.1966. osnovana je Četa izviđača vazduhoplovaca "Franjo Kluz" pri O.I. "Bratsvo i jedinstvo" Osijek.

1966. O.I. "Bratstvo i jedinstvo" Osijek je logorovala na STT Kakan, te O.I.P. "Mate Jerković" Osijek - 2. posada "Bijelo sidro" je bilo na STT Kakan, a 1. posada "Razarač" u Makarskoj.

1960-ih se u bivšoj predionici vune "Crvena zvijezda" organizira izviđači stan, a poslije i ekonomat.

12. 1. 1968. godine osnovan je Odred izviđača „Vladimir Nazor“ Čepin.

27. 10. 1968. osnovan je Odred izviđača "VI slavonski korpus" Osijek. Imao je 120 članova.

22. 12. 1968. u Šećeranskom domu izdvajanjem istoimene čete iz O. I. "Bratstvo i jedinstvo" Osijek osniva se Odred izviđača zrakoplovaca "Franjo Kluz" Osijek (1968.-1993.), koji je tada bio jedina izviđačka jedinica specijalizirana za zrakoplovstvo kod nas.

26. i 27. 4. 1969. održana je 11. Skupština Saveza izviđača Hrvatske u Osijeku.

1970-e

1970. Savez izviđača općine Osijek je ove godine dobitnik Majske nagrade mladih za postugnute uspjehe na polju društvenih aktivnosti. U Osijeku tada djeluje 6 odreda izviđača koji su formirani od 24 četa u koje je svrstano oko 1500 izviđača i planinki.

15. 9. 1970. osniva se u mjestu Laslovo, u blizini Osijeka, Samostalna četa izviđača "Bratstvo-jedinstvo" Laslovo. Njen starješina bio je Stanko Stokanović, vođa čete Bocka Lajoš - Picika, a instruktor čete Zdenko Popović Pop.

1971. a posjetilo se i otok Obonjanu (otok Mladosti) gdje se tražilo stalno mjesto logorovanja za sve izviđače hrvatske te su pri povratku imali velike valove i jedva stigli brodom živi do obale.?

1973. osnivaju se izviđači u Bijelom Brdu. Samostalna četa izviđača "Ljubomir Milinković" Bijelo Brdo.

1. - 4. 5. 1975. u okviru 3. Smotre SIH-a kod Osijeka (Bilje- Stara Drava) održan je Republički izviđačko-partizanski višeboj.

7. - 20. 7. 1975. poplava u Osijeku -Drava na 521 cm - izviđači dežuraju na nasipu, pomažu stanovnicima Donjeg grada uz obalu Drave, snabdijevaju građane namirnicama i hranom, pune vreće s pijeskom,...

1977. Održane su Sportske igre izviđača Hrvatske u Čepinu.

1980-e

1980. Republički izviđački višeboj SIH-a u organizaciji O.I.Z. "Franjo Kluz" Osijek

4. 4. 1980. nakon višemjesečnog pripremanja i pokretanja rada vodova, osnovana je Samostalna četa izviđača „Braća Guštin“ Višnjevac sa sjedištem na istoimenoj osnovnoj školi u Višnjevcu.

 

1982. OI "VI slavonski korpus" Osijek samostalno ima zimovanje u Velikoj.

7. 6. 1983. osniva se Samostalna četa izviđača "Jurica Ribar" Tenja i broji 70 članova.

13. 7. do 10.8. 1983. SIO Osijek organizira logorovanje u Omišlju na otoku Krku u 2 smjene, a bili su članovi OIZ "Franjo Kluz" Osijek, OIP "Mate Jerković" Osijek te OI "VI slavonski korpus" Osijek (19 članova) u hotelu Učka. Starješina logorovanja je bio Krunoslav Jošnik, a vođa Vlado Kovač.

29. 10. 1983. je održan marš "Putevima partizanskih kurira Slavonije" u dužini 25 km od sela Londžice do Borovika. Sudjelovalo je osamdesetak sudionika iz SIO Osijeka i Nove Gradiške.

1984. izviđača u SIH-u ima 47 222, od čega je s područja Zajednica općina Osijek 5 806 (14 općina, 279 izviđačkih jedinica)

13. - 19. 1. 1984. ogranizirano je zimovanje u Velikoj, PD Lapjak, od strane SIO Osijeka. Starješina zimovanja je bila Blaženka Fabulić, a vođa Zorislav Babić. Vodnici instruktori su bili Vlado Kovač, Siniša Borjanić Bimbo i Dominik Fabulić. Ukupno je bilo 85 članova (31 član iz OI "VI slavonski korpus" Osijek, OIZ "Franjo Kluz" Osijek, OIP "Mate Jerković" Osijek i OI "I. L. Ribar" Osijek.

2. i 3. 6. 1984. održan je Proljetni susret poletaraca Slavonije i Baranje u Osijeku.

1. - 17. 7. 1984. SIO Osijek organizira logorovanje na Obonjanu - Otoku Mladosti, a bili su članovi OIZ "Franjo Kluz" Osijek, OI "Ivo Lola Ribar" Osijek te OI "VI slavonski korpus" Osijek (27 članova).

1984. OI "Bratstvo-jedinstvo" Osijek je održalo logor u Kropi s 36 sudionika.

15. - 21. 1. 1985. OI "VI slavonski korpus" Osijek samostalno ima zimovanje u Velikoj -Mališčak (87 članova).

1985. SIO Osijek radi zimovanje za sve izviđačke jedinice u Orahovici (oko 50 članova).

1. - 10. 7. 1985. održana je 5. Smotra SIH-a na kojoj su sudjelovali i izviđači iz Osijeka, a zastavu su donijeli izviđači padobranci iskakanjem iz aviona.

1985. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Puntiželi.

19. 10. 1985. osnivanje Samostalne posade porječana "Rade Končar" u Bilju.

2. i 3. 10. 1985. NOT (Noćno orijentacijsko takmičenje) u Erdutu koje je organizirao OIZ "Franjo Kluz" iz Osijeka, 29 ekipa iz cijele države,

16. 3. 1986. osnovan je Klub brđana "Javor" kao klub pri SIO Osijek.

18. - 25. 1. 1986. ogranizirano je zimovanje na Petrovom vrhu kod Daruvara od strane SIO Osijeka, OI "VI slavonski korpus" Osijek (13 članova).

1986. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Puntiželi.

8. 9. 1986. sahrana Dragomira Šulca na Centralnom groblju, dugogodišnjeg izviđačkog funkcionera i skauta, u trenutku smrti bio je na funkciji starješine SIO Osijeka i Zajednice općina Osijek.

20. 9. 1986. izvedena je zajednička plovidba od Osijeka do Aljmaša na kojem je sudjelovalo 15. članova 18. posade porječana "Marko Polo" iz OI "Bratstvo -jedinstvo" Osijek i 5. posade porječana "Rade Končar" iz OIP "Mate Jerković" iz Osijeka u 2 čamca tipa kanu i 1 gumenom čamcu. Povod je bio 20-godišnjice rada posade porječana "Marko Polo".

3. - 10. 1. 1987. ogranizirano je zimovanje na Petrovom vrhu kod Daruvara od strane SIO Osijeka s ukupno 50 sudionika, OI "VI slavonski korpus" Osijek (15 članova).

16. 5. 1987. održan je Susret poletaraca Slavonije i Baranje u Osijeku.

1987. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Pakoštanima.

1988. godine se osniva drugi porječanski odred izviđača u Osijeku, O.I.P."Dušan Vukasović-Diogen" Osijek.

16. - 23. 1. 1988. ogranizirano je zimovanje u Gudnogi kod Voćina od strane SIO Osijeka, OI "VI slavonski korpus" Osijek (29 članova).

1988. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Privlaci od 25. 7. do 17.8. u 2 smjene.

15. i 16. 10. 1988. izviđači iz Osijeka su sudjelovali na 16. maršu "Tragom bačkopalanačkog partizanskog odreda" u organizaciji OI "Stevan Petrović- Brile" iz Bačke Palanke

16. - 23. 1. 1989. zimovanje je bilo u Slavonskoj Orahovici, OI "VI slavonski korpus" Osijek (22 člana).

1989. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Pakoštanima, a održava se i tečaj za predvodnike i vodnike.

1990-e

1990. SIO Osijek radi logorovanje za sve izviđačke jedinice u Pakoštanima.

Početkom 1990-ih uprava SIJ-a počinje pregovore sa Svjetskom skautskom organizacijom (WOSM) oko priključenja skautskom pokretu, no kako su započele demokratske promjene u republikama i rat na prostoru SFRJ tako su se republičke organizacije izviđača počele pojedinačno javljati WOSM-u oko učlanjena, a što će dovesti do toga da SIH bude prva izviđačka organizacija s ovih prostora primljena u WOSM (1993.). Ono što treba napomenuti kako su zajednički sastanci prilikom upoznavanja sa čelnicima WOSM-a protekli u pravom izviđačkom duhu između izviđačkih vodstava pojedinih republika. [52-10]

2. 6. 1991. razrješena je stara uprava Saveza izviđača Hrvatske, izrađen je novi program i statut, te se raskida članstvo u Savezu izviđača Jugoslavije zbog demokratskih promjena koje su se zbile u Hrvatskoj i priprema za osamostaljenje Republike Hrvatske.

Izviđački rad u Osijeku se održavao sve do kraja školske godine tj. sredine lipnja 1991. Nakon toga počinje rat u Osijeku i Hrvatskoj te jata, vodovi, čete i odredi ne provode svoj program dok se jedino brđani na nivou SIO Osijek organiziraju u obrani grada, što vojno što civilno.

U lipnju 1991. godine stariji izviđači Saveza izviđača općine Osijek osnivaju Specijalnu izviđačku jedinicu pri Civilnoj zaštiti. Najprije se ta jedinica bavila evakuacijama ranjenih iz bolnice, a poslije deaktiviranjem zaostalih minsko-eksplozivnih naprava. Dio članova se pridružio Civilnoj zaštiti grada ili Zboru narodne garde, a poslije Hrvatskoj vojsci. Neki od  članova su izgubili život u Domovinskom ratu (Vladimir Miklavčić Draco 1992., Božidar Moher Božo 1993. ...). Te ratne godine osječki izviđači nisu održali ljetno logorovanje, a rad s mlađim članovima nije bio moguć od jeseni 1991. do ljeta 1992.

Od 1952. do početka 1990-ih u Osijeku i bližoj okolici djelovale su slijedeće jedinice:

Odred izviđača "Ivo Lola Ribar" Osijek

Odred izviđača-porječana "Mate Jerković" Osijek

Odred izviđača "Bratstvo i jedinstvo" Osijek

Odred izviđača "VI slavonski korpus" Osijek

Odred izviđača-zrakoplovaca "Franjo Kluz" Osijek

Odred izviđača "Ruđer Bošković" Osijek

Samostalna četa izviđača "Anka Butorac" Osijek

Odred izviđača-porječana "Dušan Vukasović-Diogen" Osijek

Samostalna četa izviđača "Matija Gubec" Čepin

Odred izviđača "Ignjo Batrnek Mali" Čepin

Odred izviđača "Vladimir Nazor" Čepin

Samostalna četa izviđača "Bratstvo-jedinstvo" Laslovo

Samostalna četa izviđača "Braća Guštin" Višnjevac

Samostalna četa izviđača "Jurica Ribar" Tenja

Samostalna četa izviđača "Boško Buha" Ernestinovo

Samostalna četa izviđača "Božidar Maslarić" Dalj

Samostalna posada porječana "Rade Končar" Bilje

Samostalna četa izviđača "Ljubomir Milinković" Bijelo Brdo

Savez izviđača Općine Osijek

Klub brđana "Javor" Osijek

EPILOG:

Odred izviđača zrakoplovaca "Franjo Kluz" Osijek je bio jedina izviđačka jedinica iz Osijeka prijavljena u SIH-u od 1991. do 1994., a u njemu je djelovala samo jedna družina DIZ "Vulkan" Osijek, ali je 1993. promijenio naziv u Odred izviđača"Quercus" Osijek i naslijedio bivši Savez izviđača općine Osijek.1992.

Članovi iz bivšeg O.I. "Ivo Lola Ribar" Osijek mijenjaju ime u Odred izviđača "Drava" Osijek.

1992. od mlađih članova i starješine 29. Posade izviđača-porječana "Dušan Čorković" Osijek iz Odreda izviđača porječana "Dušan Vukasović Diogen" Osijek Osijek je nastala nova Družina izviđača porječana "Culex" Osijek koja se nagodinu udružila u Odred izviđača"Quercus" Osijek.

Dio članova iz Odreda izviđača "Drava" Osijek 1995. osnivaju SDI "Mursa" Osijek.

Izviđači iz Josipovca osnivaju DI "Izviđač" Josipovac, ali se ubrzo priključuju OI "Quercus" Osijek i nakon kratkog vremena prelaze u OI "Drava" Osijek te se njihov rad brzo i gasi.

2001. dio članova iz OI "Bratstvo i jedinstvo" Osijek osniva IK "Javor" Osijek i nastavlja njihovu tradiciju rada, s manjim prekidom od 10 godina.

Sve ostale jedinice su u ovom ratu ugasile svoj rad, a neke nisu imale priliku sačuvati svoju povijest (zastave, ljetopise, pečate, popise članova,...).Većina naše izviđačke opreme (šatori, kuhala, kreveti, čamci, kanui,...) je stavljena na raspolaganje Zboru narodne garde 1991., a poslije Hrvatskoj vojsci na korištenje. Te je većina oprema nestala u vihoru rata, a ostatak je uništen prilikom pogotka granate u krov ekonomata. Ekonomat u Županijskoj ulici je služio još desetak godina dok se nije vratio prvobitnim vlasnicima zbog denacionalizacije privatne imovine te su izviđači još jednom ostali na ulici.

 

Napomena:

Molimo sve koji mogu nadopuniti našu povijest za pomoć, te ukoliko se potkrala  neka netočnost neka nas obavijeste i neka nam ne zamjere.

Isto tako Vas molimo da ove podatke ne objavljujete bez pismenog odobrenja udruge jer su utrošeni nebrojeni sati za istraživanje.