1919. - 1940. skauti, izvidnici i opet skauti u kraljevini

Treba napomenuti kako je povijest izvidnika/skauta u periodu prije i nakon Prvog svjetskog rata u Osijeku, nije do kraja istražen i manje je do sada vrednovan te da su ovo nisu potpuni detalji do kojih smo došli višegodišnjim istraživanjem.

U pisanju povijesti izvidnika/skauta u Osijeku moramo navesti i druge podatke o razvoju skautizma u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, te poslije u Kraljevini Jugoslaviji, jer je inače teško razumjeti utjecaje prema kojim se organizacija izvidnika/skauta razvijala.

Prvi put se skautizam spominje na teritoriji predratne Srbije u "Vencu", vrlo simpatičnom časopisu za omladinu, gdje je jedna žena sa potpisom V. Nik. objavila članak pod naslovom "Mladi četnici u Engleskoj". Te iste 1911. godine udario je temelj skautskoj organizaciji dr. Miloš Popović koji je 1912. godine izdao knjigu Četnik, koja je djelomično prerada čuvene knjige Scouting for boys. Malo kasnije se javlja skautizam i u zapadnim dijelovima Jugoslavije. Ratne prilike nisu dopuštale da se skautizam održi. Doktor Miloš Popović 1917. godine obnavlja skautsku organizaciju u Vodenu (Edessa, Grčka) tj. u izbjeglištvu s djecom. Nakon povratka u Srbiju i završetka rata tijekom slijedećih godina spontano i na više mjesta niču skautski stegovi, između kojih nije bilo kontakata te dr. Miloš Popović preuzima na sebe zadaću da ih sve poveže u zajednicu - savez [1935-1].

Ovdje možete pročitati o povijest skautskog pokreta u Hrvatskoj prema knjizi Skauti ing. Gjure Stipetića [8]. No taj zapis nije potpuno točan, prema mom mišljenju, jer je izostavljena organizacija u Osijeku, a koja je fokus naše web stranice (Igor Miklavčić, 2022.)

Važniji događaji su bili:

16. 5. 1921. je držana osnivačka skupština Saveza izvidnika i planinki Kraljevine SHS u Beogradu nakon osnivanja prvih stegova u kraljevini:

1. 10. 1920. osnovan je steg u Beogradu

5. 2. 1921. osnovan je steg u Tuzli

27. 2. 1921. osnovan je steg u Osijeku

1. 3. 1921. osnovan je steg u Splitu

10. 4. 1921. osnovan je steg u Ogulinu

Poslije skupštine se osnivaju i ostali stegovi u drugim mjestima: Banja Luka, Sarajevo,...

 

1922. na Drugoj međunarodnoj skautskoj konferenciji u Parizu Savez izvidnika i planinki pristupa i postaje jedan od osnivača Svjetskog skautskog pokreta. Unutar Saveza izvidnika i planinki osnivaju se posebna župe po teritorijalnom ustroju, tako je osnovana i župa Saveza izvidnika i planinki za Hrvatsku i Slavoniju.

6. 5. 1923. održana je izvanredna skupština Saveza izvidnika i planinki Kraljevine SHS u Beogradu gdje su dogovorena prva pravila rada organizacije izvidnika i planinki.

1924. je izdan prvi statut Saveza izvidnika i planinki gdje je prikazan i opisan prvi znak organizacije.

te je nacrtana prva značka izvidnika, planinki i vučića

 

a nakon toga imamo varijacije znaka na temu - ljiljan i državni grb kako je opisano u statutu.

 

Znakovi Saveza izvidnika i planinki Kraljevine SHS ranije i kasnije verzije

28. 6. 1924. je u Sarajevu održan prvi slet izvidnika i planinki.

Reprezentativne grupe skauta nastupaju i na Jamborejima u Kopenhagenu, Birmingemu, Pragu i Godollo (Mađarska).

1929. Prvi savezni tabor je održan u Beogradu.

12. 1929. Savez izvidnika i planinki mijenja ime u Savez skauta Kraljevine Jugoslavije zbog promijene naziva kraljevine i novih pravila vezanih uz dozvoljene aktivnosti đaka.

Znak Saveza skauta Kraljevine Jugoslavije ranija i kasnija verzija

1. - 6. 7. 1932. Drugi savezni tabor je održan u Zagrebu.

1. - 11. 9. 1935. Održan je Treći savezni tabor u Beogradu - Topčider.

1939. se osniva Banovina Hrvatska unutar Kraljevine Jugoslavije i skautska organizacija u Hrvatskoj se nalazi u reorganizaciji. Za sada imamo podatke kako je ovo posljednja godina rada skauta u Osijeku, no još nismo sve istražili do kraja.

1941. dolazi do konačnog prekida rada ostatka skautskih jedinica u Hrvatskoj zbog početka Drugog Svjetskog rata, raspada Kraljevine Jugoslavije i novih pravila vezanih uz dozvoljene aktivnosti đaka u novoj državi.

 

SKAUTI U OSIJEKU

( 1919. - 1921. )

 

Nakon Prvog svjetskog rata, 1919. godine profesor Gejza Krnic "iznova" osniva skautsku jedinicu u Osijeku (jer je prva jedinica radila od 1914. do 1916. - Skautska družba "Zvonimir"). Četa mlađih članova se zvala "Poletarac", a starijih članova "Uskok". Te jedinice su radile dobro, ali kraće vrijeme jer dolazi do cjepkanja jedinica i nesloge vođa, tako da je u jednom trenutku bilo 7 četa, ali neke tek s par članova. Za ovaj fragment skautske povijesti saznajemo iz Časopisa "Skaut" iz 1923. u kojem je izvještaj tajnika skauta Franje Pakacija, no ne nalazimo za sada drugu potvrdu ove činjenice. Izvještaj tajnika vam prenosimo na posebnom linku [9].

U periodu do Drugog svjetskog rata rade skautske jedinice pod različitim nazivima: "Steg osječkih malih četnika", Skautska družba "Frankopan”, "Osječki skauti", "Steg izvidnika i planinki Osijek", "Stijeg skauta u Osijeku", "Steg skauta u Osijeku", ”Stijeg skauta - Trgovačka akademija”, "Stijeg skauta Osijek - Matica", “Hrvatski skautski savez - Stijeg Osijek” i vjerojatno druge čija imena nismo mogli pronaći u arhivima. Još nismo uspjeli potpuno povezati koja jedinica nastavlja tradiciju koje starije jedinice i zbog čega su imali tako slične nazive, je li došlo do kakve nesloge među različitim jedinicama, kakve zabrane rada jedinica po školama, ili nekog trećeg razloga.

STEG IZVIDNIKA I PLANINKI OSIJEK

STIJEG SKAUTA OSIJEK

( 1921. - 1940. )

2. 2. 1921. osniva se “Steg osječkih malih četnika” (naime u Srbiji je već 1911. osnovan Savez malih četnika, što je bio domaći naziv za skauta prema zamisli dr. Miloša Popovića iz Beograda). Ovaj steg (današnji naziv steg=odred) se na jesen te iste godine i gasi (prema pisanju tajnika Osječkih skauta iz 1923.).[9]

27. 2. 1921. osniva se Skautska družba “Frankopan” koja kasnije mijenja naziv u "Osječki skauti" kada je uspjela okupiti i sve ostale skautske jedinice u jedno udruženje. Prvi starješine su najvjerojatnije bili profesori August Adam i Luka Matasović s Trgovačke akademije, a stjegovođe M. Spitzer i Jaroslav Frynta (prema izvještaju tajnika Osječkih skauta Franje Pakacija Facija).[9]

Osnivanje Stega broj 3 u Osijeku, su pomogli Beogradski izvidnici.

Stijeg skauta u Osijeku se više puta gasio i pokretao rad, a sve razloge još ne znamo, no ono što znamo da su uvijek pokretani na inicijativu mladih, a da su profesori bili nadzornici i starješine.

Upravo o toj godini nam govori i značka povodom 10 godina skautizma u Osijeku, ali se ponovo prešućuje osnivanje prvih skauta u Osijeku iz perioda Austro-Ugarske Monarhije najvjerojatnije zbog promjene državnog sustava u novoj kraljevini. No ono što znamo da je te godine započeo skautski rad prema smjernicama Saveza izvidnika i planinki Kraljevine SHS iz Beograda, a samim time i prema smjernicama "svjetskog skautskog pokreta", tako da ta značka ima svoje povijesno značenje u smislu internacionalnog skautizma.

U godišnjim izvještajima škola navodi se profesor August Adam kao osnivač skauta u Osijeku 1921., a većinu tih izvještaja je sam profesor i napisao [10]. Izvještaje imamo u kopijama, nažalost ne za sve godine jer ih institucije (Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek i škole) ne posjeduju, a prenosimo vam ih u prepisanom obliku iz kojih možemo iščitati imena uprave stijega, gdje su sve logorovali i koje su aktivnosti provodili.

Značka povodom 10 godina osnutka skauta u Osijeku

(za sada znamo za 4 značke koje su u posjedu Zdenka Horjana iz Zagreba, Borne Šulca i Igor Miklavčića iz Osijeka)

 

Za period 1921. - 1923. imamo nešto povijesnih fragmenata iz časopisa “Skaut” (organ osječkih skauta) koji je izlazio u Osijeku, a od kojih je sačuvano prvih 6 brojeva, zajedno uvezano, u Državnom arhivu u Osijeku. Odgovorni urednik je bio August Adam, profesor na Trgovačkoj akademiji u Osijeku, a uređivao ga je Franjo Pakaci [9]. Oni su ujedno bili u rukovodećim funkcijama skauta.

1923. godine izlazi list skautske župe za Hrvatsku i Slavoniju "SKAUT". Taj list je izlazio sve do 1928. ? provjeriti kada su zabranjene sve organizacije koje ispred ne nose naziv Jugoslavenski. (Udruga izviđača "Slavonski hrast" Osijek je ponovno pokrenula izviđački list "SKAUT" 1994. godine te je izlazio u 14 brojeva) Originalni časopisi se nalaze u Državnom arhivu u Osijeku, a kopiju 1. broja iz 1923. i 1. broja iz 1924. imamo u elektronskom obliku zahvalnošću Zdenka Horjana iz Zagreba koji ga ima u svom vlasništvu.

Časopis Skaut koji je izlazio u Osijeku

1923. skautima se pridružuju i djevojke (planinke) u posebnoj četi pod upravom Stijega.

1927. Stijeg skauta Osijek na logorovanju kod Plitvičkih jezera, Hrvatska

(od 15. 7. do 15. 8. 1927.)

1927. / 1928. Godišnji izvještaj Državne ženske građanske škole i s njom spojenih Stručnih tečajeva u Osijeku

1928. / 1929. Godišnji izvještaj Državne građanske škole u Osijeku

1929. Stijeg skauta Osijek na logorovanju kod Bohinjske Bistrice, Slovenija

(u sredini, u bijeloj jakni i sa šeširom je učitelj Tomo Stanić,

a skroz desno u sredini sa šeširom i rukama iza leđa je Petar Dujanović)

Fotografiju je ustupila Vera Zdravković, 2024. [17]

1930. / 31. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg izvidnika i planinki

 

1931. / 32. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg izvidnika i planinki

1931. Stijeg skauta Osijek ispred Sokolskog doma u Osijeku

(u sredini fotografije, sjedi, sa šeširom i štapom prof. August Adam,

a skroz desno, u sredini, s rukama na leđima i bez šešira je Petar Dujanović)

Fotografiju je ustupila Vera Zdravković, 2024. [17]

 

1931. / 32. Izvještaj Državne trgovačke akademije u Osijeku -Stijeg skauta u Osijeku

 

1932. / 33. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta Kraljevine Jugoslavije

 

1932. / 1933. Godišnji izvještaj Državne mješovite građanske škole u Osijeku

 

1932. / 33. Izvještaj Državne trgovačke akademije u Osijeku -Stijeg skauta u Osijeku

 

1932. / 33. Izvještaj Državne ženske realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta Kraljevine Jugoslavije

 

Od 9. 7. do 5. 8. 1933. je održano logorovanje osječkih skauta u Omišlju na otoku Krku.[16]

1933. Stijeg skauta Osijek na logorovanju kod Omišlja na otoku Krku

 

1933. / 34. Nema podataka u izvještajima osječkih škola o djelovanju skauta, najvjerojatnije zbog neke državne zabrane o radu društava sa školskom djecom.

 

1934. / 35. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta u Osijeku

 

1935. / 36. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta u Osijeku

 

 

Ne treba zaboraviti ni dr. Petra Dujanovića, liječnika i jednog od skautskih vođa Osječkog stijega koji je napisao knjigu Igre, 1936. u izdanju NOSKABI, Zagreb. Treba napomenuti kako su dijelovi ove knjige korišteni kao tečajski materijal prilikom obnove rada organizacije - izviđača 1960-ih godina.

Naslovnica knjige Igre dr. Petra Dujanovića, 1936. NOSKABI, Zagreb

1936. / 37. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta u Osijeku

1936. / 37. Izvještaj Državne trgovačke akademije u Osijeku -Stijeg skauta trgovačke akademije u Osijeku

1936. broj članova i jedinica u Osijeku

12-vučića, 28-izvidnika, 9-letica, 9-planinki, 11-stanarica, UKUPNO: 73 (pretpostavljamo kako razliku čine vođe)

koji su radili u: 1 čoporu vučića, 2 čete izvidnika, 1 roju letica, 1 kolu planinki i 1 kolu stanarica.

izvor: Skautski glasnik broj 122, iz 1936. -klub Hrčki

1937. / 38. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta Osijek MATICA

1937. / 38. Izvještaj Državne trgovačke akademije u Osijeku -Stijeg skauta trgovačke akademije u Osijeku

 

1937. Osniva se ponovo Stijeg skauta - Trgovačka akademija - Osijek I.

U isto vrijeme je djelovao i Stijeg skauta Osijek Matica koji nastavlja tradiciju iz 1921. (STEG OSIJEK na Državnoj muškoj realnoj gimnaziji) jer imamo dopis u kojem mole novoosnovani Stijeg s Trgovačke akademije da im vrate posuđene šatore, a pečat je starog tipa.

 

1938. / 39. Izvještaj Državne muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta Osijek Matica

s logorovanja u Crikvenici 1938. godine

(Petar Dujanović)

Fotografiju je ustupila Vera Zdravković, 2024. [17]

 

1938. / 39. Izvještaj Državne trgovačke akademije u Osijeku -Stijeg skauta trgovačke akademije u Osijeku

1939. planinke Stijega skauta trgovačke akademije iz Osijeka na logorovanju kod Kaštel Štafilića

 

1938. / 39. Godišnji izvještaj Državne mješovite građanske škole "Štrosmajer" u Osijeku

 

1939. / 40. Izvještaj Muške realne gimnazije u Osijeku -Stijeg skauta Osijek Matica

 

U izvještajima Muške realne gimnazije u Osijeku za 1940. - 1944. više nema spomena o skautima vjerojatno zbog banske odredbe o zabrani članstva učenika u izvanškolskim organizacijama, a koja se ne odnose na organizaciju Hrvatski junak koja je trebala biti favorizirana od strane Banovine i preuzeti ideološku i tjelesnu naobrazbu učenika.

HRVATSKI SKAUTSKI SAVEZ - STIJEG OSIJEK (1928.-1931.)

Treba napomenuti kako je Hrvatski skautski savez paralelna skautska organizacija (1924. - 1941.), nije članica WOSM-a, a nastala je radi neslaganja (jer je narodu bio stran i nepristupačan i nije se nacionalizirao) s postojećom organizacijom -Savezom izvidnika i planinki SHS, a uz to je zakonski i bio zabranjen pristup srednjoškolcima u svaku organizaciju ove vrste, izuzev Saveza skauta Kraljevine Jugoslavije od 1929. [11]

 

Završetak rada skauta - početak II. Svjetskog rata

26. 9. 1939. postignut je sporazum između tadašnjeg predsjednika jugoslavenske vlade Dragiše Cvetkovića i predsjednika HSS dr. Vladka Mačeka o stvaranju autonomne Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije. Ujedno i skauti u Hrvatskoj ulaze u reorganizaciju pokreta, vjerojatno zbog banske odredbe o zabrani članstva učenika u izvanškolskim organizacijama, favoriziranju organizacije Hrvatski junak, (zadatak te organizacijie je prikupiti gradsku omladinu, te da odgoji hrvatskom narodu čestite, narodnim tradicijama vjerne, za život i borbu duševno i tjelesno spremne sinove i kćeri) te pokret zamire zbog izbijanja rata i osnivanja Ustaške mladeži.

Tih godina dolazi do odvajanja Hrvatske skautske župe od Kraljevine Jugoslavije, skauti u Hrvatskoj se žele reformirati zbog novonastalih promjena i osnivaju novu krovnu organizaciju SAVEZ SKAUTA BANOVINE HRVATSKE te im Banska vlast ne dozvoljava rad u školama i ne odobravaju pravila za rad (prosinac 1940.) pa rade poluilegalno s djecom, ali ih zatiče Drugi svjetski rat i organizacija zamire, ali ne u srcima i duši vjernih članova koji će sanjati o svojim logorovanjima i poslije (1950-ih) pokrenuti izviđačku organizaciju. [14]

1941. dolazi do osnivanja Nezavisne države Hrvatske te se poglavnikovom odredbom 12. srpnja 1941. sve omladinske organizacije ukidaju, a omladina se mora učlaniti u novoosnovanu Ustašku mladež. U svim državama totalitarnih režimima onog doba vlast želi kontrolirati i slobodno vrijeme mladih tako dolazi do osnivanja Ustaške mladeži koja, ako odbacimo politički program, ima i elemente skautskog program (Načelni uzgoj po ustaškim načelima, Rad i djela Poglavnika, Povijest ustaškog pokreta, Hrvatska povijest, Moralni uzgoj, Upoznavanje postrojbe Ustaške mladeži, Rad na umijeću, Praktičke znanosti, Taboravanje, Terenske vježbe, Stražarenje, Topografija, Orijentacija, Signalizacija, Doglasna služba, Zdravstvo (higijena, lična higijena, prva pomoć), Ručni rad i vještaštvo, Poznavanje prirode (biljke, životinje), Izletništvo, Tjelovježba i narodni plesovi, Igre i pjesme). No ovu organizaciju ne možemo smatrati nastavkom skautizma koji u svojoj osnovi imaju slobodu i mir među narodima te dobrovoljno članstvo.[15]