Skautski muzej Osijek

Odred izviđača "Ivo Lola Ribar" Osijek (1953. - 1991.) Himna odreda Ja znam svoj cilj i put svoj znam. Ja znam kuda ću poć. To nije blizu, ja to znam al’ ja ću ipak poć. U cilj daleki uperen je čvrsto pogled moj. Idući k njemu nikada ja neću reći stoj. Oj, dođ’te druzi, složno svi, mi na put ćemo poć'. I uvijek spremni, sigurno mi k cilju ćemo doć. Osnivanje odreda izviđača "Ivo Lola Ribar" Osijek, moramo vezati za sam početak razvoja izviđačke organizacije u Osijeku pa i u Slavoniji i Baranji.
Još davne 1952. početkom mjeseca travnja nekoliko instruktora iz SIH-a u suradnji sa gradskim komitetom omladine u Osijeku organiziraju prvi tečaj za vođe patrola ili tada voditelje i pokretače rada izviđačke organizacije. Tu su bili pozvani tada mladi radnici iz OLT-a, Autoreperature i učenici Doma učiteljske škole. Po završetku tečaja osnovana su 2 voda, jedan od omladinaca, radnika a drugi u domu učiteljske škole. Prva naša četa zvala se četa "Ivo Marinković", a već 1.5.1952. povodom praznika Prvog maja organizirali smo bivak u trajanju od 4 dana u Voćinu.
Uz veliku pomoć Komiteta omladine, uglavnom Marije Damljanović i Julke Atanacković, tadašnje upraviteljice Dječijeg doma, organizirano je i naše prisustvo na Prvom saveznom logoru (SIiPH-a) na Zvečevu u srpnju 1952. Logor je bio organiziran za veći dio jedinica iz Hrvatske. U sastavu našeg logora nalazio se po jedan omladinac ili omladinka iz većih mjesta Slavonije i Baranje. Tu smo mi izviđači iz Osijeka prvi put susreli prave izviđače i stekli prva dragocjena iskustva za rad u izviđačkoj organizaciji. Odlaskom nekih članova u vojsku intenzitet rada je opao, uglavnom se radilo u domu. Početkom svibnja 1953. osnivaju se novi vodovi na osnovnim školama. U jesen 1953. osnivaju se vodovi izviđača i planinki (Munja, Plamen, Košuta, Vuk i Orao) koji čine okosnicu prve čete i prvog izviđačkog odreda u Osijeku.
27. 11. 1953. (27.11. ili 20. 12. provjeriti) osniva se Odred izviđača "Ivo Lola Ribar" Osijek. Prvi načelnik odreda bio je Antun Mladen Štern Grozni, a prvi starješina odreda bio je Ivo Šimunović. Veliku pomoć u omasovljavanju organizacije pružili su: Mladen Štern tada rukovodilac pionira, Antun Gomzi, Ivo Šimunović i neki drugi bivši članovi Skautske organizacije Kraljevine Jugoslavije.
Organizacija se kroz provođenje programa učvršćuje kadrovski i svoje prvo logorovanje organizira se tijekom srpnja 1954. u Logarskoj Dolini, Slovenija. Po povratku s logora organiziran je propagandni logor u Parku kulture u Osijeku, te se nakon tog logora organizacija naglo proširila i dobila veliki broj simpatizera organizacije.
Od organiziranja prvog logora pa do danas odred je organizirao 30 samostalnih logora i 4 u sastavu SIO Osijeka. To je bila tradicija ili potreba, bez koje se nekada u organizaciji nije moglo, za logor se radilo i živjelo u organizaciji. Logori su organizirani u slijedećim mjestima: 1954. Logarska Dolina, 1955. Trenta, 1956. Fužine 1957. Velika i Pale 1958. Martinšćica, 1959. Mali Zvornik 1960. Ozalj 1961. Velika 1962. Resnik kod Kaštel Starog 1963. Velika 1964. od 1.8. do 20.8. otok Kakan, oko 50 sudionika, starješina logora: Josip Pichler Jocika, vođa logora: Stjepan Cindrić Cindro 1965. 7. i 8. 5. Izviđači Zagrebu 1965. od 30.7. do 20.8. otok Kakan, oko 50 sudionika, starješina logora: Josip Pichler Jocika, vođa logora: Slavko Pichler Šile 1965. od 27. do 29.11. akcija Tragom partizanskih jedinica Slavonije (Jankovac) 1966. od 1. do 21.8. tabor Velika, starješina logora: Josip Pichler Jocika 1967. od 1 do 22.8. tabor Zlarin, starješina logora: Josip Pichler Jocika 1968. od 18 do 28.7. Druga smotra SIH-a, Zlarin te nastavak na taboru do 10.8. otoku Zlarin, starješina logora: Josip Pichler Jocika 1969. od 20.7. do 10. 8. tabor na Boračkom jezeru, starješina logora: Ankica Pichler 1970. od 10 do 31.7. tabor Zlarin 1971. od 10 do 31.7. logorZlarin 1972. od 5. do 20. 7. logor Velika 1973. od 10 do 31.7. tabor Zlarin 1974. od 14.7. do 4.8. logor Zlarin 1975. od 10.7. do 4.8. logor Zlarin 1976. od 3. do 23.7. logor Zlarin, 93 članova 1977. od 10. do 31. 7. logor u Velikoj s 45 članova 17. 12. 1977. Odred je proglašen Partizanskim odredom 1978. od 14.7. do 4.8. logor Krapanj, 76 članova odrda i 15 članova gostiju iz Rušnja 17. 12. 1978. Odred je proglašen Partizanskim odredom 1979. od 10 do 31. 7. održan je logor Petor u Makedoniji, a dio članova je bio na vrhu Pelistera - Baba na 2601 m 1980. od 25. do 29.1. održano je zimovanje na Omanovcu s 20 članova 1980. od 10. do 27. 7. održan je logor Petor u Makedoniji kod Prespanskog jezera, a dio članova je bio na vrhu Pelistera - Baba na 2601 m 20.8. 1980. Odred izviđača "Ivo Lola Ribar " Osijek se bratimilo s Odredom izviđača "Aco Milosavljević" iz Rušnja u Beogradu na aktivnosti izviđači Čukarice tragom posavskih partizana 1981. od 20 do 30. 7. logorovanje je bilo u organizaciji SIO Osijek na Zvečevu. 1983. u siječnju je bilo organizirano zimovanje u planinarskom domu Lapjak u organizaciji SIO Osijek 1983. od 12. do 27. 7. održano je logorovanje u Omišlju na otoku Krku u organizaciji SIO Osijek s 54 izviđača, starješina je bila Nevenka Kalić, a vođa Goran Pichler
Odred je sudjelovao na niz smotri Saveza izviđača Hrvatske i Jugoslavije, te je organizirao i sudjelovao na stotinama izleta i marševa u cijeloj Jugoslaviji od Triglava do Bitolja od Vojvodine do Crne Gore, ali najveći dio kroz Slavoniju.
Interes za organizaciju postao je toliko velik da je bilo nemoguće raditi u jednom odredu, jedinice su postojale u cijelom gradu te se 1958. osnivaju novi odredi i to: Odred izviđača "Moša Pijade", Odred izviđača "Bratstvo i jedinstvo" Odred izviđača porječana "Mate Jerković" i Odred izviđača "Boško Buha".
Kako je to bilo mnogo članova u 5 odreda, trebalo je neko tijelo koje bi ujedinjavalo rad i provođenje akcija i programa.
1960. osniva se prvo Općinsko starješinstvo ili kako se sada zove Savez izviđača općine (SIO). Ovo je bilo prvo takvo tijelo u državi.
Tijekom proteklih godina kroz jedinice odreda prošlo je oko 20 000 članova, održano je nekoliko tisuća vodnih, četnih sastanaka, mnogo odredskih sastanaka i smotri. Preko 1 000 raznih akcija, marševa, pohoda i izleta na kojima je sudjelovalo oko 80 000 članova.
Za dugogodišnji uspješan rad odred je 4 puta proglašen za partizanski odred. Odlikovan je za 25 godina rada "Srebrnim javorovim listom", a za 30 godina rada "Zlatnim javorovim listom", 1980. odred dobiva Majsku nagradu mladih.
Na raznim natjecanjima od Općinskih do Saveznih odred je osvojio oko 80 diploma i pehara.
Odred u svom radu surađuje s većinom odreda iz Osijeka, s Mjesnim zajednicama na području na kojem radi, s Rezervnim vojnim starješinama u Josipovcu, s Graničnom karaulom u Baranjskom Petrovom selu, s radnom organizacijom "Drava" i s nekim odredima iz drugih gradova i republika, a posebnu suradnju imamo s odredom "Aca Milosavljević" iz Rušnja s kojima smo se bratimili 1978.
Danas odred čine:
1. Četa "Brača Ribar"
2. Četa "Milan Tomljanović"
3. Četa "Izviđač" iz Josipovca
4. Četa "Moša Pijade" iz Tenjskog Antunovca
2 jata poletaraca i pčelica:	51 član
6 vodova izviđača mlađeg uzrasta:	57 članova
5 vodova planinki mlađeg uzrasta:	47 članova
2 voda izviđača starijeg uzrasta:	17 članova
brđana i brđanki:	12 članova
ukupno:	189
Načelnik odreda je Helena Sablić -Hela
Starješina odreda je: Josip Pichler-Jocika
Uprava, ožujak 1988. u listu Informator SIO, br. 6 Tekst je nadopunio Darko Weiss sa suradnicima, bivšim članovima odreda, 2021.
od 1991. do 1995. su godine Domovinskog rata i za taj period nije bilo organiziranog izviđačkog rada. Jedan dio starijih izviđača - brđana uključio se aktivno u vojnu formaciju, a jedan dio je ostao na svojim radnim mjestima u sklopu vojne obaveze. Nitko od članova nije poginuo niti je bio ranjen. Tradiciju Odreda izviđača "Ivo Lola Ribar" Osijek je nastavio Odred izviđača "Drava" Osijek od 1992. do 200?. -provjeriti
(povratak)