1914. - 1916. prvi skauti u Osijeku

Za početak skautizma u Hrvatskoj, a tako i posredno u Osijeku je zaslužan Mate Mudrinić, profesor koji je proučavao skautizam u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj Monarhiji, ne toliko osobno oko organiziranja samog pokreta u pojedinim mjestima, nego oko predstavljanja ideja skautizma i djelovanju na uvođenju skautskog rada u školama našeg dijela Austro-Ugarske Monarhije. On je već i prije imao svojih spoznaja oko podučavanja učenika u priirodi te praćenja njihovog razvoja potpunije nego što se tada moglo u školi. Tako se sve ugodilo da je profesor Mate Mudrinić 1914. izdao knjižicu "Rukovođ za Hrvatske skautske družbe" u Zagrebu (što je ujedno i bila skautska iskaznica), početak Prvog svjetskog rata, uredbe Zemaljske vlade o radu skauta na školama i zabrane djelovanje drugih đačkih udruženja. [1-2]

Član skautske družbe iz Zagreba 1914.

Za razliku od skauta iz drugih gradova (Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Vinkovaca...) nemamo zapisa o skautskim službama u Osijeku na kolodvorima uz ranjenike, prenošenje pošte, crvenog križa... već o skautskom radu jedne družbe koja se bavila izviđanjem, traganjem, izletima,.. Razlog tome je osnivanje družbe krajem 1914. kada je bila gradska zabrana pomaganja vojnicima zbog širenja bolesti, a što smo saznali iz Izvještaja Kraljevske realne gimnazije i s njom spojene trgovačke akademije u Osijeku iz 1914./15. koji Vam prenosimo na posebnom linku. No prije toga građani, učitelji i učenici osječkih škola su se itekako na početku uključili u "podvorbu" vojnika. Zabilježen je i poziv, preko novina, učenicima u Osijeku da se sami organizraju kao "Skauti" u Zagrebu jer školska godina te jeseni nije krenula u običajeno vrijeme, u rujnu, već u studenom, dok su se u većini osječkih škola nalazili vojnici ili ranjenici. Neki učenici su u svojim mjestima stanovanja ili boravka te 1914. uključili u rad po bolnicama i skautskim udruženjima. Zanimljiv je i popis tih učenika, zabilježen u istom izvještaju Realne gimnazije. [2]

Kako je prva skautski jedinica počela djelovati u gradu Osijeku saznali smo iz godišnjeg Izvještaja Kraljevske učiteljske škole 1914./15., kada je Gejza Krnic, profesor te škole, krajem 1914. organizirao Skautsku družbu ”Zvonimir“ najvjerojatnije prema ideji profesora Mate Mudrinića (koje su djelovale do svršetka rata) i prema naputku Visoke kraljevske zemaljske vlade, ali vjerojatno i na inicijativi samih učenika jer kurator ne vodi družbu u potpunosti već ju usmjerava. Početkom Prvog svjetskog rata bile su zabranjene druge aktivnosti učenika u školi osim skautskih, koje su tako pomagale civilnom naporu građana Austro-Ugarske Monarhije u ratu. [3-5]

Našu pažnju za istraživanjem ovog fragmenta skautske povijesti zahvaljujemo Borni Šulcu koji je sa 3 male fotografije ukazao u kojem smjeru trebamo tragati, jer je na poleđini jedne od fotografija pisalo Skautska družba Zvonimir i godina izleta, a koju je naslijedio od svoga djeda, inače tajnike te družbe. Druga potvrda te tvrdnje je bia u knjizi Klub Hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1909.-1924. gdje se opisuje životopis dopredsjednika kluba Gejze Krnica i njegovo učešće u organiziranju skauta prije rata. Treća potvrda je bila konačna iz već ranije opisanih izvještaja Kraljevske učiteljske škole, a koja nama (izviđačima) nije ranije bila poznata. [3-6]

Kurator Skautske družbe „Zvonimir“ je bio profesor Gejza Luka Krnic, vođa Tugomil Ahmed Knopp, tajnik Milan Schultz, blagajnici: Ilija Štivić, Slavko Telarović i Fran Orešković. Družba je imala desetak članova, provodila je skautski program prema uputama iz knjige profesora Mate Mudrinića te je trajala dvije školske godine nakon čega se je ugasila radi odlaska kuratora i vodećeg kadra iz škole. Članovi družbe u početku nisu imali uniforme i marame već samo skautski šešir. Tek kasnije im je teta jednog skauta s fotografije sašila uniforme od materijala koji su išli kupiti u Beč.[4-7]

No ono što je daleko važnije od same skautske družbe i njegovog kratkog trajanja je kako je to bila jedna iskra koja će dovesti do daljnjeg širenje skautizma. Razlog tome je činjenica što su članovi družbe bili budući učitelji koji nisu svi rodom iz Osijeka i koje će učiteljska služba odvesti u razne krajeve "države".

Trenutno nemamo podataka o tome je li Skautska družba "Zvonimir" bila ikako povezana s drugim skautskim organizacijama u "državi" i svijetu, stoga je njeno djelovanje bilo lokalnog karaktera (čitajući godišnji izvještaj škole o radu družbe). U to vrijeme ni sam skautski pokret nije pokret u smislu te riječi, nije centralno uređen i međunarodno povezan, već je tek u razvitku (početak 1907. u Engleskoj, Prvi svjetski Jamboree 1920. te ujedno i održavanje Prve svjetske skautske konferencije, 1922. održavanje i izbor članova Skaustkog odbora, ukupno 31 zemlja s 1 019 205 članova).

Napomena:

Molimo sve koji mogu nadopuniti našu povijest za pomoć, te ukoliko se potkrala  neka netočnost neka nas obavijeste i neka nam ne zamjere.

Isto tako Vas molimo da ove podatke ne objavljujete bez pismenog odobrenja udruge jer su utrošeni nebrojeni sati za istraživanje.

IZVORI:
[1] Drugi koraci skauta, Vjekoslav Maštrović, Križevci 1933.

[2] Izvještaj Kraljevske realne gimnazije i s njom spojene trgovačke akademije u Osijeku iz 1914./15.

[3] Klub Hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1909.-1924.

[4] Izvještaj Kraljevske učiteljske škole 1914./15.

[5] Izvještaj Kraljevske učiteljske škole 1915./16.

[6] Iz obitelji Šulc, Borna Šulc 2019.

[7] Iz obitelji Krnic, Berislav Krnic 2019.

 

Istražio:

Igor Miklavčić Lija, pred.

2019.